Posjetite

Udruga Zamisli je korisnica institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za stabilizaciju i/ili razvoj udruge




Za sadržaj objavljen na ovim stranicama je isključivo odgovorna Udruga Zamisli i ne može se smatrati službenim stavom Europske unije.


logo poywq

logo logbook

Tražilica

Komentar na Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom

U svijetu je danas više od 650 milijuna osoba s invaliditetom, dok ih je u našoj državi 430 tisuća. Ta populacija predstavlja oko 10% stanovništva na oba prethodna područja pa je stoga krajnje vrijeme da se globalno posveti veća pozornost toj problematici.
UN je to i učinio kada je njegova Opća skupština u prosincu 2006. godine, nakon trogodišnjih pregovora, usvojila tekst Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Nakon podužih pregovora, u kojima je sudjelovala i Republika Hrvatska te sve relevantne nevladine organizacije s područja iste ili slične tematike iz naše države, a posebno je tu aktivna bila Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske i njena predstavnica Ljubica Lukarčić, u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku, u petak 30. ožujka 2007. godine, svečano je otvoreno potpisivanje navedene konvencije. Uz sudjelovanju predstavnika više od 70 zemalja iz cijelog svijeta, u ime hrvatske Vlade potpisala je njezina potpredsjednica i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor. Dva mjeseca kasnije 30. svibnja 2007. godine, svi klubovi zastupnika u Hrvatskom saboru jednodušno su podržali prijedlog potvrđivanja Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Njihov najveći komentar tom prilikom bio je da je veći dio potpisanih obaveza već implementiran u hrvatskom zakonodavstvu, ali nažalost se deklarirana načela Konvencije, odnosno postojećeg hrvatskog zakonodavstva, slabo i manjkavo primjenjuju u praksi. Državni tajnik Ministarstva obitelji branitelja i međugeneracijske solidarnosti Stjepan Adanić, u svom izlaganju pred saborskim zastupnicima rekao je kako je Hrvatska već izgradila dobar i kvalitetan sustav prava osoba s invaliditetom određenih ovom konvencijom, a kako će se za onu nekolicinu njih koji nisu implementirani u naše zakonodavstvo, a predstavljaju preuzetu obavezu iz konvencije, iz državnog proračuna izdvojiti dodatnih 62,5 milijuna kuna za prilagodbu sustava. Određeni saborski zastupnici poput Vesne Škulić, Dragutina Lesara, Ljubice Lalić i Đurđe Adlešić, iznosili su mnogostrane manjkavosti postojećeg zakonodavstvenog reguliranja prava osoba s invaliditetom, njihovo neprovođenje kao i njihovo potpuno ignoriranje. Ipak na kraju su se svi zastupnici, zajedno s tajnikom Ministarstva, složili kako je upravo senzibiliziranje javnosti o kvalitetama osoba s invaliditetom za širu društvenu zajednicu i njihovo spremnije i srdačnije prihvaćanje u javnomu životu kao punopravnih građana primarni cilj ratificirane Konvencije. Za kraj recimo da je Konvencija o pravima osoba s invaliditetom UN-ov prvi dokument globalnog karaktera u 21. stoljeću. On sadržava mnogostruka prava i prednosti kojima bi osobama s invaliditetom trebalo olakšati zadovoljavanje životnih i društvenih potreba, potencijala i ambicija (poput osobnog asistenta, pravo na školovanje, prava na zapošljavanje, pravo na samostalan život itd.), te je on opći dokument koji će državama potpisnicama u njihovim internim zakonodavstvima, služiti kao popis minimalnih načela koja će oni samostalno uređivati prema svojim potrebama i mogućnostima.

Stručnjak za invaliditet pri UN-u Thomas Schindlmayr ocijenio je kako je najvažniji očekivani učinak ove Konvencije promjena percepcije javnosti prema osobama s invaliditetom, a u cilju njihove adekvatne i potpune integracije u cjelokupni društveni život (politički-gospodarski-socijalni-kulturni-sportski i zabavni), što traži i posvemašnu javnu kampanju. Za očekivati naravno i na moje zadovoljstvo, vjerujem i u ime svih osoba s invaliditetom u našoj državi, gospođa Kosor naglasila je kako Vlada RH, njeno Ministarstvo nastoje što više senzibilizirati javnost da se dostojno provode zakoni i promiču prava osoba s invaliditetom, te je naglasila kako se u promicanju njihovih / naših prava trebaju uključiti i lokalna samouprava i uprava, kao i ostale društvene institucije.